Prezime Buktenica prvi put se spominje u 18. stoljeću u Hrvatskoj u mjestu Grohote na otoku Šolti i članovi obitelji s ovim  prezimenom ponose se njegovom unikatnošću. Svi oni koji nose ovo prezime povezani su krvnom vezom ili brakom.

Postoji jako malo dokumentacije s prezimenom Buktenica, jer je tijekom Drugog svjetskog rata za vrijeme njemačke okupacije uništeno mnogo knjiga o porijeklu stanovništva otoka Šolte ( i ne samo Šolte).

Prema istraživanju sveučilišnog profesora dr. Ive Rubića (1897.-1961.) prezime Buktenica nastalo je od nadimka Buktenica u Grohotama u 18. stoljeću. Tako se 1750. godine spominje Cupparich Matteo zvani Buktenica, a 1745. godine Suljetov Matko kao Buktenica. Vjerojatno je prvi Buktenica bio pekar, a kako su u Grohotama ( i ne samo u Grohotama) glavu bijelog kruha zvali buktenica, to je taj pekar dobio nadimak Buktenica što je konačno ušlo u matičnu knjigu u kojoj se kao samostalno prezime nalazi od 1787. godine.

Vremenom su se mnogi Buktenice raselili po svijetu i postupno prekinuli međusobne veze. Za nadati se da će informacija o prezimenu Buktenica na ovoj stranici interneta ohrabriti mnoge s ovim prezimenom da se međusobno povežu.